Bakterije, virusi i slični sitni organizmi, koji mogu da postoje u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo, kući u kojoj živimo i prostoriji u kojoj radimo, u suštini, oni su svuda oko nas, u našoj životnoj sredini. Ono što je ovde najzanimljivije ogleda se u činjenici da uprkos tome što smo okruženi tako ozbiljnom pretnjom, mi se uopšte ne trudimo da se zaštitimo od njih. To je zbog toga što u našem telu postoji mehanizam, koji u naše ime preuzima taj zadatak, obezbeđujući nam neophodnu zaštitu. To je “imuni sistem” ili “odbrambeni sistem”.
Prelazak iz jednog godišnjeg doba u drugo godišnje doba,u organizmu pokreće mnoge prirodne odbrambene mehanizme koji nas štite od štetnih uticaja okoline i sprečavaju razne bolesti. U faktore rizika koji dodatno ugrožavaju imuni sistem spadaju i stalni stres, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, previše nikotina i alkohola, hronične bolesti, noćni rad bez dovoljno odmora, mnogobrojne bakterije, virusi i gljivice, kao i štetni produkti metabolizma koji se gomilaju u organizmu i dovode do oštećenja ćelija i pada imuniteta. I pored svih ovih faktora mnogi ljudi ostaju zdravi. Šta je to u organizmu pojedinaca što ga čini posebnim? Odgovor leži u imunitetu, sposobnosti organizma da se brani od štetnih materija (antigena). Nespecifični ili prirodni imunitet je otpornost sa kojom se rađamo, koji se ne stiče tokom života i može da se modifikuje pod uticajem spoljne sredine, kao i posle uzimanja nekih lekova. Dok se takozvani specifični imunitet stiče stvaranjem antitela nakon ulaska određenog antigena u organizam. Prvu branu nespecifične odbrane čine: zdrava koža - koja poseduje svojstvo da ubije bakterije; suze koje mehanički odstranjuju štetne agense; lučenje pljuvačke koja nepovoljno utiče na razvoj patogene flore u ustima; izlučivanje mokraće kojim se organizam takođe brani od štetnih faktora. Nespecifičnoj odbrani pripada i sluzokoža koja ima slabiju zaštitnu ulogu, tanja je i manje otporna na dejstvo mehaničkih, hemijskih i bioloških faktora. Trepeljasti epitel organa za disanje ima važnu ulogu u nespecifičnoj odbrani isto kao i refleks kašlja. Organizam se brani i unutrašnjom barijerom, koju sačinjavaju ćelijski elementi limfnih čvorova i limfnih sudova slezine. Slezina igra značajnu ulogu kao organ filtracije, jer svojim fagocitnim ćelijama odstranjuje štetne agense. Jetra kao unutrašnja barijera je glavna laboratorija koja čisti organizam, a bubrezi su organi za izlučivanje štetnih materija. Ako se poremete unutrašnja ili spoljašnja barijera, remeti se otpornost organizma i ETO BOLESTI!
Drugi deo ovoga teksta procitajte - klikni ovde - prirodni lekovi za imunitet